HR | EN
  • Zub vunastog mamuta

    Zub vunastog mamuta
    v: 17 cm, d: 18 cm, š: 8 cm
    t: 2,3 kg
  • Fotogalerija

Opis

Vunasti mamut ((Mammuthus primigenius, (Blumenbach, 1799)) je jedna od vrsta mamuta koja se nalazila na ovim prostorima. Kao jedan od najvećih pripadnika faune perioda pleistocena i ranog holocena, mogao je doseći preko 3,4 metra visine i težiti više od 6 tona. Naseljavao je cijelu Europu, Sjevernu Ameriku i sjeverni dio Azije te se i danas može naći smrznuto potpuno očuvano tijelo mamuta na prostorima ruskih tundri. Zanimljiva činjenica je da je česti uzrok smrti kod mamuta bio nestanak zubi uslijed trošenja što se događalo negdje oko njihove 40. godine života. Veliki dio populacije je izumro prije oko 10 000 godina uslijed velikih klimatskih promjena koje su zahvatile njihovo stanište, no jedna izolirana populacija je bila prisutna do oko 2 000 godina prije Krista na otoku Wrangler. U Gradskom muzeju Karlovac čuvaju se zubi, kralješci i nadlaktične kosti koji svjedoče o veličini i životu tog ledenog diva.

Zubi koje predstavljamo zovu se kutnjaci i služili su za drobljenje hrane. Mamut je imao isključivo kutnjake za obradu hrane i to četiri zuba, po dva na svakoj čeljusti. Iako su zubi bili izuzetno otporni, vremenom su se trošili, nakon toga zamjenjivali, te bi svaki put postajali sve veći. Neki su znali doseći dužinu i do 30 cm. Promatrajući pojedine dijelove fosilnih životinja poput ove, možemo zaključiti zapanjujuće puno o gotovo svi aspektima njegova života, staništa, fiziologije, anatomije i spolno socijalnih navika. Na temelju izgleda i strukture zuba možemo zaključiti kakvu vrstu hrane je mamut jeo. Kada se pogleda gornja površina zuba, jasno su uočljivi nabori koji su služili za mehaničku obradu hrane. Što su ti nabori bili gušće raspoređeni, to je životinja jela hranu koja je bila otpornija na mehaničku obradu poput raznih trava. Ako su bili rijetko raspoređeni, to je značilo da je otpornost hrane na mehaničku obradu bila malena, na primjer lišće listopadnog drveća i slično. Ovaj primjerak jasno nam govori da se životinja hranila tvrdom i grubom travom kakva se danas može naći na područjima tundri. Također nam može reći i o veličini i zdravlju životinje te o njenoj relativnoj starosti u trenutku smrti, raznim oblicima bolesti od kojih je mogla patiti. Možemo zaključiti kakva je bila raznolikost flore na našim područjima u vrijeme divova ledenog doba. Predmet je Gradskom muzeju Karlovac darovao Gradski muzej Vukovar.

Ilustracija:

Mamuti u njihovom prirodnom staništu (by Velizar Simeonovski)