U četvrtak 16. studenoga 2017. u održano je predstavljanje i otvorena je izložba o srednjovjekovnom slikarstvu u kapeli sv. Antuna Pustinjaka u Zadobarju kod Karlovca „Majstor od Zadobarja“.

Izložbu su predstavili autori izložbe kustos Igor Čulig iz Gradskog muzeja Karlovac, dr. sc. Rosana Ratkovčić sa Sveučilišta Sjever i dr. sc. Vlado Mikšić, vanjski suradnik na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta i svećenik u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu.

Sve prisutne je pozdravila prorektorica za nastavu izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič, istaknuvši kako je izučavanje i predstavljanje kulturne baštine jedna od zadaća Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta: „Našim studentima na studiju Srednjeg vijeka ova izložba je poticaj da prošire svoje znanje i zainteresiraju se za kulturnu baštinu koja nam je nadohvat, ali često puta nedovoljno promovirana, usudila bih se reći čak i marginalizirana.“

Dr. sc. Vlado Mikšić u svom je izlaganju predstavio lokalitet Zadobarja, pojasnivši da je kapela u Zadobarju izgrađena u srednjem vijeku, nema točne godine gradnje i posvećena je sv. Antunu Pustinjaku ili Opatu ili kako se kasnije naziva zimskom Antonu (kako se govori u ovome kraju) za razliku od ljetnog tj. sv. Antuna Padovanskog čiji se blagdan slavi 13. lipnja. U nastavku predavanja dr. sc. Mikšić obrazložio je kako čitati freske kapele sv. Antuna Pustinjaka. Kapela je svojevrstan biser narodne kulture, koja se jednostavna ljepota nalazi tako blizu, a o njoj tako malo znamo. Činjenica je da je sigurno da ona govori o naručiteljima freski, ljudima kraja u kojem je nastala i o majstorima koji su je izradili. S hagiografskog gledišta svako vrijeme i područje ima svoje posebno štovane svece, koji su razlozi za to i otkrivamo cijeli niz zanatlijskih, obiteljskih, poljodjelskih razloga. Vezano uz kulturni krug radi se o putujućim „horvaškim malerima“, kako su ih zvali u obližnjoj Sloveniji, koji dekoriraju crkve prema narudžbi po već postojećim skicama i žive sa ljudima toga kraja gdje rade pa i njihove motive ubacuju u već postojeće šablone. U apsidi se nalazi glagoljski natpis pri čemu je očit i glagoljski utjecaj, budući da se karlovački kraj nalazi na graničnom području gdje se pisalo glagoljicom. Kapelicu se može vidjeti i utjecaj Frankopana koji su u ovom kraju i u obližnjoj Sloveniji imali svoje posjede te su angažirali majstore za rad na sakralnim objektima.

„Svi ovo momenti u interpretaciji čine jedan krug volim reći poput malih, jednostavnih bisera. Uvjeren sam da ne samo povjesničar umjetnosti, već i opći povjesničar kao i crkveni povjesničar, etnolog, sociolog, svećenik, puno toga mogu pročitati i vidjeti. Upravo freske iz kapele sv. Antuna smatram živim vrelom u proučavanju povijesti karlovačkog kraja i frankopanskog kruga.“- završio je svoje izlaganje dr. sc. Mikšić.

Kustos Gradskog muzeja Karlovac Igor Čulig govorio je kako je izložba nastala kao medij za promociju domaćeg slikara iz Zadobarja, no odlučujući poticaj su bili znanstveni radovi o otkriću i restauraciji zadobarskih slika koje je opisala povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Marinka Mužar, a rekonstrukciju slikareva opusa, uz interpretaciju u regionalnom kontekstu, objavila je povjesničarka umjetnosti Rosana Ratkovčić.

Dr. sc Rosana Ratkovčić je istaknula da se radi o najbolje sačuvanom cjelovitom ciklusu zidnih slika u kontinentalnoj Hrvatskoj. Prema njezinim nalazima u karlovačkom i žumberačkom kraju postoji još nekoliko kapela i crkava u kojima je radio isti majstor: crkva sv. Nikole u Žumberku, kapela u Volavlju, crkva sv. Martina pod Okićem i kapela u Sveticama. Isti majstor radio je i u Sloveniji. Kao posebnost u vrlo lijepoj apsidi u kojoj se uz Isusa nalaze evanđelisti, apostoli i sveci, dr. sc. Ratkovčić je naglasila posebnost u prikazu sv. Antuna Pustinjaka. Prema prijašnjim tumačenjima uz lik sv. Antuna Pustinjaka uvijek se crta svinja. Nekada se taj lik svinje tumačio kao lik demona s kojim se sv. Antun borio i savladao ga. No, s vremenom prvotno značenje se ukida, a sveti Antun postaje zaštitnik stoke, vrlo omiljen u ovom stočarskom kraju.

Izložba će biti otvorena na Hrvatskom katoličkom sveučilištu do 8. prosinca i može se razgledati na prvom katu Sveučilišta svaki dan od 8 do 20 sati.