Karlovac će do 15. svibnja 2021. biti jedan od 20 gradova diljem Hrvatske u kojem će se održati Festival znanosti s temom „Kultura znanosti“. Ove godine se u festival po prvi puta uključio i Gradski muzej Karlovac s bogatim i raznovrsnim programom posvećenom biljnom svijetu na sjecištu tradicijske baštine, antropologije i tehnologije.
Festival znanosti je manifestacija koja se u Hrvatskoj kontinuirano organizira od 2003. godine s ciljem približavanja znanosti javnosti kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika, te motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja. Javnost, a osobito učenici i studenti jako dobro su prihvatili zanimljiv, pristupačan, interaktivan i zabavan način prezentacije uloge i dostignuća znanosti i tehnologije, kakav je prisutan na Festivalu. Organizatori Festivala znanosti su Sveučilišta u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Zadru i Osijeku u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla i British Councilom, a pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Festival se održava od 10 do 15. svibnja 2021.
Što je kultura i gradimo li kulturu znanosti?
Etimološki riječ kultura dolazi od latinske riječi colere koja znači nastanjivati, uzgajati, štititi i poštovati. Kroz programske aktivnosti Gradskog muzeja Karlovac postavljaju se veoma važna pitanja današnjice. Nastanjuje li znanost naše načine mišljenja, poštujemo li znanstvena otkrića, razumijemo li značaj istraživanja za svakodnevni život i njegovu kvalitetu, slijedimo li upute znanstvenika i stručnjaka, kako se borimo za vrednovanje znanosti i koliko smo uspješni u tome? Tko utječe na naša mišljenja, stavove, predrasude u doba kada je informacija dostupna svima – ali ne i svijest o njezinom porijeklu, istinitosti i kvaliteti. Upravo kroz ovogodišnju temu festivala „Kultura znanosti“ program Gradskog muzeja Karlovac komunicira kulturu znanosti kroz dijalog između znanstvenika i javnosti s ciljem održavanja međusobnog razumijevanja i povjerenja.
Program Gradskog muzeja Karlovac osmislila je Lana Bede, viši kustos pedagog, a aktivnosti se provode u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla, Zagreb, Institutom za antropologiju, Zagreb, Botaničkim vrtom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udrugom za zaštitu prirode Eko Pan, Karlovac.
Cjelokupni program Festivala znanosti možete pronaći ovdje.
***
PROGRAM FESTIVALA ZNANOSTI U GRADSKOM MUZEJU KARLOVAC
Mjesto: Strossmayerov trg 7, Karlovac, Mala dvorana i atrij
Vrijeme: 10. – 15. 5. 2021.
10. svibnja 2021. – 30. svibnja 2021., uto - pet 8 – 16 h, sri 8 – 19 h, sub 10 – 16 h, ned 10 – 12 h
• Izložba Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Zagreb „Priroda laboratorij boja: tradicionalno tehnološko znanje“
Poveznica na izložbu i održanu radionicu „Zero waste boje“ nalazi se ovdje.
12. – 15. svibnja 2021., utorak-petak 8-16h, srijeda 8-19h, subota 10-16h
„Medonosni vrt“: akcija prikupljanja sadnica i sjemenja cvatućeg bilja za muzejski vrt
Pozivamo Karlovčane da se uključe donacijom sadnice iz svog vrta u stvaranje malog community garden-a kojim želimo potaknuti svijest o nestajanju, ali i mogućnosti oživljavanja dijela kulturno-povijesne baštine nekadašnjih vrtova u Zvijezdi, upozoriti na važnost očuvanja bioraznolikosti i pokazati na praktičnom primjeru jedan oblik solidarne ekonomije. Sadnice i sjemenje se može donijeti svaki dan u radno vrijeme Gradskog muzeja Karlovac, a djelatnici muzeja će posaditi sadnice i sjemenje donirano od strane građana i napraviti oznaku s nazivom i vrtom iz kojeg potječe. Pozivamo roditelje i djecu da u bakinim vrtovima potraže starinske sorte biljaka poput nevena, gumbeka, srdašca, lepih Kata i lepih dečki, pakujca, fuksija, šeboja, zijevalica, pupavica ili jagoda mjesečarki. Građani biljke mogu i sami zasaditi jer smo u dvorištu muzeja pripremili dječji vrtlarski pribor. Građani se pozivaju da tijekom ljeta i jeseni svrate do muzejskog vrta i uživaju u izmjenama cvatnje, boja i mirisa biljaka.
Voditeljica programa „Medonosni vrt“ je Lana Bede, a stručna suradnica dr. sc. Dubravka Sandev, Botanički vrt PMF-a u Zagrebu i Udruga Eko Pan iz Karlovca.
13. svibnja 2021., 11 – 12 h, online predavanje na platformi ZOOM
Online predavanje „Solidarna ekonomija u svakodnevnom životu: poljoprivreda potpomognuta zajednicom“, predavač: dr. sc. Olga Orlić sa Instituta za antropologiju, Zagreb
Link za pristup predavanju na platformi ZOOM
Poljoprivreda potpomognuta zajednicom u Hrvatskoj se pojavila u okviru grupa solidarne razmjene, i nešto kasnije, solidarnih ekoloških grupa. Pojedinci uključeni u takve grupe nastoje izmijeniti uobičajen način kupovine, izbjegavanjem prekupaca, ali i razviti drugačije odnose između poljoprivrednika (najčešće ekološkog) i kupca. Takve inicijative spadaju u širi kontekst solidarne ekonomije. Solidarna ekonomija odnosi se na skup vrlo raznolikih inicijativa i pokreta koji su fokusirani na kreiranje i prakticiranje „alternativnih načina življenja, proizvođenja i konzumiranja“ (Bauhard 2014.). Ona pored poljoprivrede potpomognute zajednicom uključuje prakse zajedničkog stanovanja, zajedničkih kuhinja, dijeljenja znanja i programa, radničkih kooperativa, urbanog vrtlarenja, ekosela, etičnog financiranja, alternativnih valuta, LETSustava (engl. Local Exchange Trading Systems, odnosno sustava lokalne trgovine i razmjene), fair-trade inicijative i brojne druge.
Životopisi sudionika programa Gradskog muzeja Karlovac
Olga Orlić diplomirala je 2000. godine etnologiju i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je sveučilištu 2009. g. magistrirala etnologiju i kulturnu antropologiju, a 2011. g. doktorirala antropologiju. Od 2001. do 2006. godine radila je kao kustosica u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu. Za izložbu „Tkalci u Istri“ (2004.) dobila je godišnju nagradu „Milovan Gavazzi“ Hrvatskog etnološkog društva. Od 2006. godine zaposlena je na Institutu za antropologiju. Sudjelovala je na više nacionalnih i međunarodnih projekata. Vodila je dva Programa popularizacije znanosti Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, a trenutačno vodi projekt financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost “Solidarna ekonomija u Hrvatskoj: antropološka perspektiva” (SOLIDARan). Autorica je više znanstvenih i stručnih radova te knjige „Antropologija solidarnosti u Hrvatskoj: poljoprivreda potpomognuta zajednicom“(2019.) u izdanju Hrvatskog etnološkog društva.
Marija Crnčević diplomu inženjerke biologije i magistrice oceanologije stekla je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je u području prirodnih znanost na studiju Primijenjene znanosti o moru pri Sveučilištu u Splitu i Sveučilištu u Dubrovniku. Radi na poslovima zaštite okoliša u Gradu Dubrovniku. U okviru svog rada u području zaštite prirode i okoliša sudjeluje i u muzejskim projektima i aktivnostima.
Katarina Ivanišin Kardum diplomirala je slikarstvo na City and Guilds of London Art School 1998., a 2000. na Royal College of Art u Londonu završila dvogodišnji Master of Arts poslijediplomski studij slikarstva. Od 2000. do 2008. radi kao slobodna umjetnica i predavačica na diplomskom studiju koledža City and Guilds of London Art School. Nakon preseljenja u Hrvatsku, uz umjetnički rad, od 2009. do 2014. radi kao muzejski pedagog Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, a od rujna 2014. kao viši kustos pedagog Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu. Autorica je i suautorica brojnih muzejskih interdisciplinarnih aktivnosti namijenjenih različitim ciljnim skupinama u suradnji s ustanovama i udrugama koje djeluju na području kulture i zaštite okoliša, kao i muzejskih publikacija. Kao umjetnica sudjelovala je na više međunarodnih i tuzemnih izložbi. Dobitnica je 1. nagrade T-HT-a 2015. u Muzeju suvremene umjetnosti, Zagreb.
Lana Bede završila je United World College of the Adriatic u Italiji i diplomirala 2005. povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao stipendist Ministarstva znanosti, prosvjete i sporta. Od 2005. radila kao arhivist u Državnom arhivu u Karlovcu, a od 2009. u Gradskom muzeju Karlovac u zvanju muzejskog pedagoga, a od 2019. u zvanju višeg kustosa pedagoga. Autorica je i koautorica više nagrađivanih muzejskih projekata, među recentnima je inkluzivna izložba „Gledam dodirom“ (SEGD Global Design Award 2020, ZGDW Winner 2020, Posebno priznanje Hrvatskog muzejskog društva). Aktivna je članica ICOM CECA.
