Prvi puta postavljena u rujnu 2018. u Domobranskoj ulici u Karlovcu, pokretna izložba „Priča iz Staljinove ulice“ pristigla je na već 6. lokaciju svojeg putovanja, u Zagrebu, u prostoru Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Ilica 242), gdje će premašiti 400 dana neprekidnog trajanja. Inače je to već druga suradnja između Gradskog muzeja Karlovac i Hrvatskog katoličkog sveučilišta: prije dvije godine na HKS je ugošćena izložba „Majstor od Zadobarja“, ponajviše zahvaljujući dr. sc. Vladi Mikšiću koji ondje predaje povijest, a također je i jedan od autora obje spomenute izložbe.

Pred zagrebačkom publikom govorila su i druga dva autora, prof. Tomislav Šegina i kustos Igor Čulig, istaknuvši da su u burnom 20. stoljeću u Karlovcu su nestala brojna simbolička obilježja: katoličke i pravoslavne crkve, sinagoga, spomenici antifašizmu…historiografski doprinosi ovoj tematici još su uvijek skromni a kolektivno sjećanje prožeto je nelagodom a često i ostrašćenom jednostranošću.

Ove se godine navršilo 71 godina od možda i najradikalnijeg čina te vrste. Započelo je rušenje crkve sv. Ćirila i Metoda u ulici koja se 1948. zvala Staljinovom, danas Domobranskom. Spomenuta crkvena građevina olako proglašena ruševnom, pogubnom za prolaznike te umjetnički i kulturološki bezvrijednom. Od takozvane građanske pritužbe, da ruševni objekt prijeti prolaznicima, pa do osnivanja komisije pri Narodnom odboru koja je provela očevid i preporučila rušenje te do provedbe odluke o rušenju prošlo je svega 18 dana.

Na taj je način nestalo jedno od najznačajnijih graditeljskih obilježja historicističkog Karlovca, dominantni dio središnje gradske panorame, u susjedstvu Zorin-doma (današnje gradsko kazalište) i djevojačke pučke škole. Najveći je to projekt arhitekta Hektora Eckhela (Trst, 6. III. 1855 — Zagreb, 11. V. 1934) koji je, na poziv Hermana Bolléa, 1881. došao u Zagreb da bi sudjelovao na obnovi katedrale. Ovo zdanje bilo je 44 m dugačko i dovoljno prostrane za 2.000 ljudi. Crkva je nastala na inicijativu Svećenika Alojzija Hegedića (1888. – 1912.) koji je nastao razriješiti problematiku ustroja karlovačkih župa, obilježenu, između ostalog, povijesnim razgraničenjem civilne i vojne uprave. Kamen temeljac je položen je 1905. godine. Loš statički izračun je u vrlo kratkom roku prouzročio ozbiljne teškoće pa je crkvi 1948. godine bila zatvorena i trebala popravak. Vjerojatno je riječ o najvećoj crkvenoj građevini srušenoj u vremenu 2. Jugoslavije.

O sličnim iskustvima u drugim sredinama govorio je mons. Nedjeljko Pintarić (koji je također i voditelj dijecezanskog muzeja zagrebačke nadbiskupije).

U ime Hrvatskog katoličkog sveučilišta sve prisutne pozdravio je prorektor za organizaciju i poslovanje prof. dr. sc. Gordan Črpić, a izložbu je otvorila ravnateljica Gradskog muzeja Karlovac mr. sc. Hrvojka Božić.